14-12-2007

KONCERT NA OTMJENOJ BAROKNOJ LUTNJI

slika

U organizaciji Društva za kulturnu suradnju "Cerçle Francais d'Osijek" fra Antun Mrzlečki, osječki kapucin, održao je 14. prosinca u franjevačkoj crkvi sv. Križa u Tvrđi koncert na baroknoj lutnji. Povod je bila 110. obljetnica osnutka Društva pa je i umjetnik prilagodio repertoar, odsviravši djela trojice francuskih lutnjista i skladatelja iz 17. stoljeća i to Françoisa Dufauta, Jacquesa Bittnera i Denisa Gaultiera te njemačkih - Essaiasa Reusnera i Silviusa Leopolda Weissa iz 17., odnosno 18. stoljeća.

Budući da je lutnja iznimno rijedak instrument, što znači da ni koncerti gdje je ona nositeljica programa nisu prečesti, popriličan broj slušatelja uživao je i pljeskom nagradio kako izvođača, tako i organizatora i domaćine. Kako je objasnio fra Antun Mrzlečki, lutnja je dio instrumentarija rane glazbe, koji je u zapadnome dijelu svijeta oživljen početkom 20. stoljeća, kao i glazba vremena iz kojega potječe.

- Kod nas je ona, na žalost, jako rijetka i mi tu zaostajemo. Originali su u muzejima, a danas se svira na točnim stilskim kopijama ili replikama. Ja, naime, sviram na replici prema originalu iz 1716. što je izradio J. C. Hoffman, veliki graditelj lutnji i violina iz Leipziga, kaže umjetnik.
Dobro je pripomenuti kako je fra Antun Mrzlečki jedan od deset lutnjista - Hrvata, od kojih osim njega koncertira još samo Edin Karamazov, a da je riječ o jednome od ponajboljih u svijetu svjedoči i nedavno snimljen CD s Gordonom Sumnerom, poznatijem kao - Sting. Dvojica profesionalaca žive i rade u inozemstvu, a ostala trojica su graditelji i entuzijasti, kad je riječ o izvođačkome segmentu života glazbenika. Dodao je kako ni interes za učenje sviranja lutnje nije prevelik, što je, naravno šteta jer potreba ima. Među ansamblima, gdje bi lutnjist zacijelo našao svoje mjesto, pripominje fra Antun, je Hrvatski barokni ansambl. Bilo bi dobro, zato, kad bi nekome profesoru klasične gitare bila omogućena specijalizacija, odnosno kad bi institucije koje su u mogućnosti pokazale malo Strossmayerovoga duha i stipendirale ga, tako bi i lutnju mogao svirati uz instrument, koji je zapravo njegova osnovna struka.
- Glazba lutnje, najotmjenijega trzalačkoga glazbala, senzibilizira i oplemenjuje i jedan je od kulturoloških modela veće europske povezanosti i identifikacije. Ljudi današnjice, gdje je sve u znaku buke trebaju ono što oplemenjuje, a rana glazba obiluje prekrasnim djelima baš za čovjekovu dušu, poručio je fra Antun Mrzlečki.

<< arhiva