14-10-2007

KONCERT MILOŠA LALOŠEVIĆA U POVODU VELIKE OBLJETNICE FRANJEVAČKOG REDA

Tri osječka stoljeća s franjevcima

slika

slika

Koncert koji je (12. listopada) u franjevačkoj crkvi sv. Križa održao ugledni orguljaš, pijanist, skladatelj i glazbeni pisac iz Zagreba Miloš Lalošević (uz gostovanje HPD-a Lipa), s punim se pravom može nazvati pravim franjevačkim. Povod je bila 800. obljetnica franjevaštva i više od tri stoljeća prisutnosti Reda male braće u gradu uz Dravu! Baš kao što su i osječki franjevci poznati po svojoj efikasnosti i inovativnosti, tako su i koncert u petak krasile raznovrsnost i atraktivnost. Početak je, naime, bio u znaku nebeskih orgulja, za zlato u sredini zaslužni su odabir kompozicija i prekrasni glasovi Lipinih pjevača, na čelu s dirigenticom Valerijom Fischbach, dok je na kraju uslijedila raskošna klavirska trećina.

Može se, dakle, zaključiti kako je riječ o tri poprilično različita ugođaja, ali majstorski upakirana i ponuđena tijekom samo jedne glazbene večeri. Osim toga, vrijedno je istaknuti kako je i program usklađen s impresivnom godišnjicom.

“Franjevački red će 2009. proslaviti 800. obljetnicu, no njoj prethode tri pripravne godine. Naša uprava u Zagrebu je preporučila mjesnim bratstvima da na različite načine - glazbeno, izložbama, duhovnim obnovama, predavanjima, tribinama, kroz to vrijeme približe prisutnost franjevaca današnjice. Mi smo prošle godine tako organizirali Kristfest, festival suvremene kršćanske glazbe, a za ovu je godinu u tu svrhu večerašnji koncert. Za Osijek je važan upravo taj glazbeni oblik proslave jubileja”, kaže pater Željko Paurić, rektor crkve, jer to potvrđuje franjevačku djelatnost u prošlosti i sadašnjosti.

Kako su osječki franjevci 1707. otvorili studij filozofije, a nešto kasnije i teologije, prema važećim propisima reda, posebna se pozornost trebala poklanjati njegovanju crkvenoga i koralnoga pjevanja, pa su već od početka 18. stoljeća njegovali glazbu, a vrlo brzo u samostanskoj crkvi se poučavalo i orguljanje. Stare i dotrajale orgulje u franjevačkoj crkvi 1908. su zamijenjene novima, koje je izradila prva hrvatska radionica orgulja Heferer iz Zagreba, a ista tvrtka ih je 2002. restaurirala i od tada se ovdje svakoga mjeseca održavaju orguljski i drugi koncerti klasične glazbe, posebno barokne. “Tako ove orgulje, svirajući na slavu Božju, uljepšavaju liturgijska slavlja, ali pružaju i zadovoljstvo mnogim ljubiteljima klasične glazbe”, zaključio je svećenik.

Prema riječima Miloša Laloševića, franjevci su već dugo na njegovu umjetničkom putu: “Bio sam među pionirima davnih sedamdesetih godina kad sam započeo orguljaške koncerte u franjevačkim crkvama diljem Vojvodine. I moj prvi koncert u Hrvatskoj bio je u franjevačkoj crkvi u Slavonskome Brodu, pa franjevci u Zagrebu, a ljetos sam imao koncert kod franjevaca u Metkoviću i pokrenuo akciju za obnovu orgulja u njihovoj crkvi”, kaže gost iz Zagreba, a na pitanje jesu li mu draže orgulje ili klavir kaže kako je njegova glazbenička sudbina čudesna. Započeo je s gitarom, no diplomirao je violinu na beogradskoj Muzičkoj akademiji, ali kako su mu tipke bile opsesija iz dječačkih dana, odnosno od kad ih je čuo u karmelićanskoj crkvi u Somboru, opijen je u zvukom orgulja. Zato je, nakon što mu je diploma violine bila u džepu, na isti put krenuo - ali sada s glasovirom, a iz hobija, s 35 godina, upisao je i orgulje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Tako su gitara i violina otišle u drugi plan, a orgulje i klavir su mu podjednako dragi, jer se izvrsno dopunjuju. Uz komentar da je, u njegovu slučaju, riječ o malome orkestru u jednom čovjeku, Lalošević je dodao kako se može i tako reći, jer orgulje su tvornica za stvaranje orkestralnoga zvuka - od komornoga do štimunga velikoga orkestra. Moglo se čuti kako je u glazbenoj Europi potpuno normalno priređivanje koncerata na klaviru i orguljama istodobno. Nisu, međutim rijetkost ni oni na tri instrumenta - klaviru, čembalu i orguljama, a zanimljivi su, jer iako su to srodni instrumenti, svako glazbalo je posebna priča, koja nosi i svoje vrijeme. Čembalo se tako, zgodno je i slikovito objasnio Miloš Lalošević veže uz Luja XIV., versajski dvor, rokoko i barok. Orgulje su nebeska sfera, a klavir je - romantika.

<< arhiva