02-05-2007

4. FESTIVAL ČEMBALA

Zahvaljujući Malome festivalu čembala (održanome 29. i 30. travnja), koji je u osječkoj franjevačkoj crkvi sv. Križa organiziran četvrti put, s punim se pravom može reći kako su čembalisti Sanda Majurec Zanata, Linda Mravunac Fabijanić, Krešimir Has i Pavao Mašić te Dani Bošnjak (flauta), Laura Vadjon (violina), Nina Kobler (sopran), Tanja Tortić (violina) i Smiljan Mrčela (violončelo) ponovno publici grada uz Dravu darovali obilje raskošnih glazbenih trenutaka.

Nedjeljni program činio je peti Bachov Brandenburški koncert, u kojemu velika kadenca omogućuje čembalu da pokaže sve, ili gotovo sve, svoje vrline, što je, dakako, oduševilo publiku! Ponedjeljak je, međutim, bio u znaku obljetnica dvojice kompozitora. U program nazvan Čembalistički recital, naime, uvrštena su djela Scarlatija i Buxtehudea, jer ove godine glazbeni svijet obilježava 250. godišnjicu smrti Scarlatija, odnosno tri stoljeća od smrti Buxtehudea. No, dodala je Linda Mravunac Fabijanić, Mali festival čembala ove godine, uz te dvije obljetnice, slavi i svoj mali jubilej, odnosno petu godinu od kada je zaživio, a prvi festivalski gradovi bili su Zagreb i Petrinja. Na pitanje ima li dovoljno djela za čembalističke koncerte i odlučuju li se suvremeni kompozitori pisati za taj instrument, Mravunac Fabijanić je odgovorila kako djela ima, a povrh toga svake godine se otkrivanju novi autori i nova skladbe. Glavnina kompozicija, naravno, nastala je u 18. stoljeću, jer to je bilo zlatno doba čembala. Što se tiče autora današnjice, moglo se čuti kako ih u Hrvatskoj baš i nema previše, zato svakako treba istaknuti mladu skladateljicu Sandu Majurec Zanata, čija je Čembalada za četiri čembalista na dva čembala praizvedena prije dvije godine na Malome festivalu čembala. Ipak, pripomenula je gošća iz Zagreba, interes raste. Isto tako, dodala je kako je sve veći broj i slušatelja očaranih zvukom čembala i to kako onih odraslih, tako i malenih. Fakultativno se za taj instrument srednjoškolci mogu opredijeliti u zagrebačkoj i varaždinskoj glazbenoj školi, dok Muzička akademija u Zagrebu nudi studij čembala. Situaciju u kojoj se sve više ljudi zanima za čembalo, Linda Mravunac Fabijanić simpatično je ilustrirala tako što je kazala kako dok je prije bilo postavljeno pitanje “čembalo, što je to?”, danas je najčešći komentar “aha, čembalo!”, a vrlo je izvjesno kako će uskoro biti “čembalo - jedva čekam!”. Upitana na kraju dopušta li klasika improvizaciju, Mravunac Fabijanić odgovorila je kako barokna glazba ne samo da je dopušta nego je barokna improvizacija nezaobilazna: “Improvizacija je nešto što se danas u školama ne uči, a mi koji smo se specijalizirali za barok, tu mogućnost koristimo maksimalno. To vam je poput velike kutije, u koju stane mnogo maštovitosti, ideja i kreativnosti, a mi uživamo u svakome trenutku i to nastojimo prenijeti našoj publici.”
Da je to živa istina moglo se vidjeti i na koncertima održanima u nedjelju i ponedjeljak. Publika, isto tako, nije štedjela dlanove. Sve to znači da se ostvarilo ono što je fra Željko Paurić, gvardijan samostana i rektor crkve sv. Križa, najavio. Pozivajući vjernike na koncert, rekao je kako treba iskoristiti priliku, odnosno poslušati ljepotu zvuka starih instrumenata!

<< arhiva